Područja

Regionalni park Moslavačka gora

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 132. sjednici održanoj 02.06.2011. godine donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka „Moslavačka gora“. Proglašava se zaštićenim područjem prirodni i dijelom kultivirani prostor masiva Moslavačke gore jugozapadnog dijela područja Bjelovarsko-bilogorske i sjeveroistočnog dijela područja Sisačko-moslavačke županije, ukupne površine 15111,32 ha od regionalnog značaja za očuvanje krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine.

Regionalni park „Moslavačka gora“ prostire se područjem dviju županija u približno jednakom omjeru, odnosno 45,74 % ili 6911,38 ha otpada na područje Bjelovarsko-bilogorske, a 54,26 % ili 8199,94 ha na područje Sisačko-moslavačke županije.

Moslavačka gora je prepoznatljiva krajobrazna cjelina šireg područja Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine s vizijom uključenja u Asocijaciju europskih geoparkova (EGN) i Svjetsku UNESCO-vu mrežu geoprakova kao II. hrvatski geopark.

Stablo ginka

Soliterno stablo ginko (ginkgo biloba) iz daruvarskog parka spada u razred Ginkgoales, a u porodicu Ginkgoaceae. Porijeklom je iz Kine, Japana i Koreje, a u Europu je prenesen 1840. godine. Ginko iz Daruvara predstavlja najljepši i najstariji primjerak te vrste u Hrvatskoj. Opseg mu je 6,5 m na 70 cm visine. Iz tog razloga zaštićen je kao spomenik prirode (rijetki primjerci drveća). Zaštita je proglašena 04.10.1967. godine.

Naziv ginkgo potječe od kineskog 銀杏 (gin-kio), što u prijevodu znači srebrni plod (marelica). U Kini se od davnina ginkgov list poistovjećuje i sa stopalima patke, budući da su vrlo sličnog oblika. Tako je i naziv za ginkgo koji se i danas često koristi u Kini Icho Ba zapravo izveden od izraza za pačja stopala. Za drvo ginkga postoje u Europi razni nazivi i sinonimi. Neki u prijevodu znače: slonovo drvo, stablo života, djevojačka kosa, vilina kosa, stablo hrama, srebrna marelica, stablo djed-unuk. U hrvatskom jeziku Ginkgo biloba naziva se dvorežnjasti, dvokrpasti ili dvolapi ginkgo (ginko), radi dvodjelnog izgleda lista. U Hrvatskoj ginko se još naziva i japanska lijeska.

Zaštitne šume - Krndija-Turski potok

Županijska skupština Bjelovarsko-bilogorske županije na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Bjelovarsko-bilogorske županije i uz prethodno pribavljenu suglasnost Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnica Bjelovar, a temeljem članka 25. stavka 2. Zakona o šumama (N. N. br.140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13) donijela je 20. ožujka 2014. godine Odluku o proglašenju zaštitne šume za zaštitu objekata "Krndija-Turski potok" ukupne površine 1,20 ha koju čini odsjek 9 d u gospodarskoj jedinici "Vrani kamen" s ciljem održavanja i zaštite spomenika kule "Stupčanica".

Odsjek 9 d nalazi se na dijelu kat.čest.br. 1924 u k.o. Veliki Bastaji, a u njegovom središnjem dijelu nalazi se kula "Stupčanica" dok su prostor oko nje Hrvatske šume izdvojile kao odsjek s ograničenim gospodarenjem te se propisuju radovi s ciljem održavanja i zaštite spomenika kule "Stupčanica".

Zaštitne šume - Garić grad

Na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Bjelovarsko-bilogorske županije i uz prethodno pribavljenu suglasnost Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma Podružnica Bjelovar, a temeljem članka 14. stavka 2. Zakona o šumama (N. N. br.140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13) uočena je mogućnost zaštite šumskog predjela "Zagarić" ukupne površine 1,75 ha, a koju čini odsjek 150 c u gospodarskoj jedinici "Garjevica-Garešnica", u kategoriji zaštitne šume za zaštitu objekata s ciljem održavanja i zaštite spomenika "Garić-grada".

Temeljem članka 25. stavka 2. navedenog Zakona o šumama Županijska skupština Bjelovarsko-bilogorske županije 20. ožujka 2014. godine donijela je Odluku o proglašenju zaštitne šume za zaštitu objekata "Zagarić" u gospodarskoj jedinici "Garjevica-Garešnica" na kat.čest.br. 605 i dijelom 560/3 u k.o. Šimljanik.

Ekološka mreža

Europska unija obvezala se štiti biološku raznolikost i zaustaviti njezin gubitak u Europi do 2020. godine. U tu svrhu osnovana je europska ekološka mreža odnosno NATURA 2000 koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od 1000 vrsta ugroženih i rijetkih svojti te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.

NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine najznačajnija područja za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Ekološka mreža Republike Hrvatske postala je dio europske ekološke mreže NATURA 2000, 26. 09.2013. godine kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o ekološkoj mreži (NN.br. 124/13).

Područja očuvanja značajna za ptice - POP - područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarnih područja od međunarodne važnosti.