Područja
Ekološka mreža Bjelovarsko-bilogorske županije
NATURA 2000 NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
Europska unija obvezala se štiti biološku raznolikost i zaustaviti njezin gubitak u Europi do 2020. godine. U tu svrhu osnovana je europska ekološka mreža odnosno NATURA 2000 koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od 1000 vrsta ugroženih i rijetkih svojti te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine najznačajnija područja za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova.
Ekološka mreža Republike Hrvatske postala je dio europske ekološke mreže NATURA 2000, 26. 09.2013. godine kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o ekološkoj mreži (NN.br. 124/13).
Zakonodavni temelj za izradu ove mreže su:
1. Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEZ) usvojena 1992. godine od EU, a cilj joj je zaštititi oko 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i određenih skupina beskralješnjaka) te više od 230 stanišnih tipova (nekih vrsta močvarnih, travnjačkih, šumskih, morskih, obalnih i dr. staništa) tipičnih za Europu ali sve ugroženijih.
2. Direktiva o zaštiti ptica (Directive 2009/147/EZ) usvojena 1979. kao Direktiva o pticama (pročišćeni tekst 2009) kojoj je cilj zaštititi divlje ptice i njihova najvažnija staništa diljem EU.
Ograničava pojedine djelatnosti poput držanja ili prodaje divljih ptica, te uvodi zakonske mehanizme za regulaciju dr. aktivnosti poput lova kako bi se osigurala njihova održivost.
Od svih zemalja članica EU zahtijeva da utvrde najvažnija područja za 194 ugrožene vrste i sve migratorne ptice kao Natura 2000 područja (POP područja) posebno vodeći računa o močvarnim područjima od međunarodne važnosti.
NATURA 2000 = POP područja + POVS područja
Područja očuvanja značajna za ptice - POP - područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarnih područja od međunarodne važnosti.
Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS – područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU.
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se ukupno 17 NATURA 2000 područja, od toga 14 područja očuvanja značajna za divlje svojte i stanišne tipove tzv. POVS područja, te 3 područja očuvanja značajna za ptice tzv. POP područja. Ukupna površina NATURE 2000 na području županije iznosi 147 687,1 ha, što čini 55,68% od ukupne površine županije.
Područja očuvanja značajna za divlje svojte i stanišne tipove (POVS):
1. | Ribnjaci Končanica | 1.278,2 ha |
2. | Ribnjaci Poljana | 1.602,5 ha |
3. | Bijela | 83,2 ha |
4. | Ribnjaci Siščani i Blatnica | 761,6 ha |
5. | Ribnjaci Narta | 624,3 ha |
6. | Livade uz potok Injaticu | 37,6 ha |
7. | Livade kod Grubišnog Polja | 2.967,5 ha |
8. | Česma šume | 123,1 ha |
9. | Bilogora | 7.494,2 ha |
10. | Rijeka Česma | 139,6 ha |
11. | Gornja Garešnica | 78,9 ha |
12. | Ilova | 805,1 ha |
13. | Pakra i Bijela | 28,9 ha |
14. | Malodapčevačke livade | 16,7 ha |
Ukupno | 16.041,4 ha |
Područja očuvanja značajna za ptice (POP):
1. | Bilogora i Kalničko gorje | 95. 012,6 ha |
2. | Ribnjaci uz Česmu | 23. 118,6 ha |
3. | Poilovlje s ribnjacima | 13. 571,5 ha |
Ukupno | 131. 645,7 ha |
Iako dijelom izmijenjena ljudskom djelatnošću, priroda Bjelovarsko-bilogorske županije uključuje veliku raznolikost staništa. Prostrane prirodne šume, livade i pašnjaci, rijeke i ribnjaci te ostala staništa naseljena brojnim vrstama predstavljaju još uvijek bogato prirodno naslijeđe Europe. Mnoga od ovih staništa rezultat su tradicionalnih načina korištenja prostora, koji ne ugrožavaju nego dapače obogaćuju biološku raznolikost. Tijekom posljednjih desetljeća ljudske aktivnosti i korištenje prirodnih resursa značajno su se promijenili u cijelom svijetu. Stanje biološke raznolikosti se dramatično pogoršalo u zadnjih 50 godina, više nego kroz cijelu povijest čovječanstva.
Zahvaljujući zadivljujućem bogatstvu i raznolikosti divljih vrsta te posebno velikom broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s najvećom biljnom raznolikošću. Sa 793 područja NATURA 2000, Hrvatska je veoma važna kockica u europskoj slagalici ekološke mreže.